> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.sasatrivic.com/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Softver je najlakše kupiti - URL: https://www.sasatrivic.com/softver-je-najlakse-kupiti/ - Published: 2026-09-02T19:42:06.000Z - Updated: 2026-09-02T19:42:06.000Z - Description: Kupio si softver — kupio si igračku. A igra ne može dugo da traje. - Author: Sasa Trivic - Tags: Digitalizacija bez uljepšavanja Softver je najlakše kupiti. Ali sreća kratko traje. Kupio si softver — kupio si igračku, a igra ne može dugo da traje. Od prvog dana igre počinje učenje: učenje knjigovodstva, učenje rukovodstva i, ono što je najteže, učenje krajnjih korisnika softvera — jedinog izvora informacija za softver. Kada kažemo digitalizacija, svi pomisle da je digitalizacija ustvari kupovina softvera, a u suštini digitalizacija je preslagivanje kompletne firme i prilagođavanje novim procesima. Digitalizacija naših glava je najteži proces. Od prvog dana su tu otpori: zašto mora ovako? Ja to znam i bez toga. Meni to ne treba. Najveća muka i najveći posao je ubijediti ljude da treba raditi drugačije. Kupiti softver i dovesti programere da sve postave — to je najlakši dio posla. ## Znamo li mi kako ustvari trebamo raditi? Prvo pitanje koje se postavi: znamo li mi kako to ustvari treba raditi? I tu počinju problemi. Da smo znali kako treba, mi bismo do sada bili digitalizovani. A pošto nismo znali, morali smo paralelno uvoditi programe i standardizovati svoja ponašanja. U toj tački se prvi put postavlja pitanje: da li je ovaj softver dobar? Da li sam trebao praviti softver po svojoj mjeri, ili sam trebao kupiti? O toj dilemi sam [već pisao ](https://www.sasatrivic.com/digitalizacija-brak-iz-ljubavi-ili-brak-iz-nuzde/)— to je sumnja koja vjerovatno nikad ne nestane. Problem svih standardnih softvera je u tome što su standardni. Kroz njih je prošao veliki broj različitih ideja i zahtjeva, pa su programeri kroz ta prilagođavanja napravili univerzalna, ali na kraju komplikovana rješenja — rješenja koja od korisnika traže puno znanja da bi ih uopšte mogao koristiti. To nekada nije bio problem, dok su softvere koristili samo obrazovani ljudi, odnosno rukovodstvo. Danas softvere koriste svi — od portira do direktora. Ukoliko softver nije maksimalno prilagođen krajnjem korisniku, ili imate toliki otpor da ljudi neće da ga koriste, ili dobijate nepouzdane informacije. Tada vam pada kompletan proces digitalizacije. NETAČNI PODACI SLUŽE ZA DONOŠENJE NETAČNIH ODLUKA. I kada taj crv posije sumnju, krećeš s idejom da razvijaš svoj softver ili nadograđuješ postojeći. Postavlja se pitanje: kako, koliko i sa kim? Današnji softveri na terenu uglavnom imaju implementatore sa malo znanja o programiranju. Kvalitetnih ljudi je vrlo malo — na kraju dođe kao da ih i nema. I opet si pred zidom. Kako god — moraš naprijed. ## Naš put: kuća se pravi od temelja Tako smo i mi, kada smo „savladali" Pantheon — naučili ga koristiti i izvukli iz njega maksimum — prvo počeli praviti module za prikupljanje informacija. Module kojima upravljaju oni koji su najmanje zainteresovani za tačnost podataka. Razvijali smo ekrane — digitalne radne naloge koji kontrolišu da li je radnik sve unio po propisanim procedurama. Obezbijedili smo prikupljanje informacija sa senzora i mašina. Napravili smo digitalnim sve procedure i dokumente koji se tiču standarda. SVI KOJI KAŽU DA IMAJU STANDARDE, A NISU SE POTPUNO — ALI BAŠ POTPUNO — DIGITALIZOVALI, PRVO LAŽU SEBE, PA ONDA ONOGA KO IM STANDARD TRAŽI. A što je još važnije: nemaju uređene i garantovane procese koji obezbjeđuju kvalitet. Mislim da smo potrošili pet godina samo da razvijemo minimum modula za svakog radnika sa dna hijerarhije. Shvatili smo da se kuća pravi od temelja — od izvora podataka. Ta bitka traje i danas: stalno unapređujemo sisteme i njihovu kontrolu, radnici buše sistem, a mi krpimo rupe. ## Knjigovodstvo je nusproizvod Poslije godina rada shvatili smo: knjigovodstvo je nusproizvod. Procesi su ti koji vode firmu naprijed. Ko ne kontroliše procese, ne može naprijed. Ko to još nije shvatio, vrijeme je da razmisli. Godinama smo slušali savjete knjigovođa koji se nisu bavili procesima nego knjigovodstvom — a mi tada to nismo razumjeli. Nisu oni krivi: sistem ih je postavio da vode firme, jer niko drugi nije imao podatke. Danas mi sa procesima dirigujemo knjigovodstvu — njihovo je da evidentiraju događaje. Kao rezultat toga došli smo i na suludu ideju: da razvijamo i svoj knjigovodstveni softver. Zašto? Zato što je postalo presporo. Zato što angažuje previše ljudskih resursa. Jednostavno — moramo i knjigovođe digitalizovati, da sve fizičke i organizacione poslove odradi softver, a njihovo je da nadziru i razmišljaju kako da firma više zaradi. Biće to bitka i sa softverom i sa knjigovođama, ali što se mora — nije teško. ## Koliko je to koštalo Pitaju me koliko je to koštalo. Ne smijem ni pomisliti, ali znam da je previše — i u novcu za izradu, i u vremenu izgubljenom zbog nedostatka softvera. Koliko smo uštedjeli? Vjerovatno mnogo više, jer firma naše organizacije ne bi mogla funkcionisati na ovom nivou usluge. O kvalitetu ljudi potrebnih za takav sistem bez softvera ne vrijedi ni govoriti. Da nam ugase softver, za mjesec dana ne bismo postojali kao firma. Mi bez našeg softvera ne znamo ništa. Potpuno sljepilo. Na kraju, poruka za one koje grize crv sumnje šta dalje: tražite saradnike, gradite module prilagođene korisniku, tjerajte knjigovođe i programere da trče za vama, a ne vi za njima. I znajte da se iz tog braka ne izlazi lako — pa je red da se konačno zna ko je gazda u firmi.